„Stoljeća Kraljeve Sutjeske“ – Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska

Na Ivandan, 24. lipnja 2010. godine u poslijepodnevnim satima iz tiskare Bemust iz Sarajeva izašao je Zbornik radova sa znanstvenog simpozija pod nazivom „Stoljeća Kraljeve Sutjeske“ koji je održan 17. i 18. listopada 2008. godine u Franjevačkom samostanu „sv. Ivana Kristitelja“ – Kraljeva Sutjeska, a koji je organizirao Franjevački samostan Kr. Sutjeska skupa sa Kulturno-povijesnim institutom Bosne Srebrene iz Sarajeva!Članovi uredničkog vijeća Zbornika su: Fra Ilija Božić, prof. dr. Fra Stjepan Duvnjak, književnik Željko Ivanković, prof. dr. Fra Petar Jeleč, prof. dr. Fra Marko Karamatić, prof. dr. Dubravko Lovrenović, književnik Ivan Lovrenović i prof. dr. Fra Ivan Šarčević. Zbornik je izašao u nakladi Franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska i navedenog Kulturno-povijesnog instituta Bosne Srebrene iz Sarajeva.Zbornik radova „Stoljeća Kraljeve Sutjeske“ na preko 660 stranica donosi znanstvene radove 22. sudionika simpozija i što je vrlo bitno gotovo svi znanstveni radovi su vezani uz samu Kraljevu Sutjesku, a o čemu se točno radi pročitajte u dolje navedenom predgovoru Zbornika koji potpisuje prof. dr. Fra Marko Karamatić i koji prenosimo u cijelosti.Zbornik se može nabaviti u kancelariji Franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska i poželjno je da ga svaka naša sutješka obitelj ima i da ga svatko tko misli da zna, da poznaje ili tko želi da upozna Sutjesku i od prije i od danas, da ga ima u svome domu i u svojoj osobnom biblioteci.

PREDGOVOR

U Kraljevoj Sutjesci, stolnom mjestu bosanskih kraljeva i višestoljetnom staništu franjevaca, priređen je 17. i 18. listopada 2008. godine znanstveni
skup “Stoljeća Kraljeve Sutjeske”. Vanjski povod bila je stota obljetnica izgradnje samostanske i župne crk ve po projektu arhitekta Josipa Vancaša (1908). Ta se okolnost pokazala pogodnom prilikom za inventuru višestoljetne povijesti katolika i franjevaca sutješkoga kraja, počevši od vremena bosanske samostalnosti, preko višestoljetne vladavine Osmanlija, austro-ugarskog razdoblja – sve do najnovijeg vremena.

Franjevci su u Kraljevoj Sutjesci trajno prisutni već sedam stoljeća. Djelovali su kao duhovnici, pisci, propovjednici, kroničari / svjedoci svoga doba,
prosvjetitelji, liječnici, politički zastupnici katolika… Mijenjali su se gospodari, nailazili i prolazili osvajači, rušitelji i pljačkaši – samostan je živio svoje uspone i padove, procvate duhovnog i kulturnog rada i sušna vremena pukog preživljavanja, ali je, svemu usprkos, opstao! Osnovan je u prvoj polovici 14. stoljeća, razoren 1524, izgorio 1658, iznova izgrađen 1664, neko vrijeme prisilno napušten koncem 17. stoljeća, obnovljen 1821, dograđen 1833, i konačno sagrađen sadašnji 1892. godine. O njegovoj sedamstoljetnoj povijesti svjedoče kronike i drugi zapisi, knjižnica i arhiv, predmeti i djela primijenjene i likovne umjetnosti i sl.

Blok tema o srednjovjekovlju posvećen je vladarskim ispravama izdanim u Sutjesci i na Bobovcu, njihovim jezičnim osobitostima, proglašenju Bosne kraljevstvom, stećcima sačuvanim u sutješkom kraju, slici uskrslog Krista i kralja Stjepana Tomaša, te vezama Bosne i Dubrovnika.
U stoljećima osmanske vladavine, Kraljeva Sutjeska više nije imala ono političko značenje kao u vrijeme bosanske državne samostalnosti. Prestala je biti kraljevsko rezidencijalno sjedište, ali je ostala duhovno središte katolika i jedna od najvažnijih pastoralnih i kulturnih destinacija bosanskih franjevaca, a danas mjesto gdje su se ponajbolje sačuvali tragovi njihove višestoljetne prisutnosti.

Stoga je niz referata posvećen kulturnom djelovanju bosanskih franjevaca, prije svega pisanoj riječi: ljetopisu sutješkoga samostana, latinskom pjesništvu, spisateljskim djelima nastalim u Sutjesci, ali također i prosvjetnom i školskom radu franjevaca u puku, uvjetima življenja pod osmanskom vlaš ću, kao i demografskoj slici katolika Sutjeske i okolice. Uz spomenuto, tematizirana su pitanja Bosne kao političke kategorije, karaktera i dometa crk venog graditeljstva, tradicijskog nakita Hrvata sutješkoga kraja, jezična praksa franjevaca, ratna vremena…

prof.dr.Marko Karamatić