Doživite Srednjovjekovnu Bosnu

Blago sutješkog samostana

Svojim postojanjem, poviješću i osobito muzejskom zbirkom sutješki samostan povezuje sadašnjost s prošlošću do vremena bosanskih kraljeva i banova. Samostan je u više navrata bio rušen, ali uvijek iznova podizan. Već 1385. godine u svom popisu samostana spominje ga talijanski ljetopisac Bartol Pisanski

U sklopu franjevačkog samostana nalaze se: - Crkva sv. Ivana Krstitelja – iznenađujuće lijepa i monumentalna, - Muzej – trezor velikog kulturno-povijesnog blaga neprocjenjive vrijednosti, - Knjižnica – čuvena po vrijednim i rijetkim eksponatima iz daleke prošlosti.

Prvi sačuvani spomen sutješke crkve potječe iz 1530. godine. Gotovo je sigurno da je ona tu postojala i mnogo prije. Za vrijeme osmanske okupacije u Bosni crkve nisu smjele imati tornja ni zvona. Sutjeska je bila izuzetak jer je smjela imati zvono i njime se služiti.

Svojim postojanjem, poviješću i oso bito Muzejskom zbirkom sutješki samostan povezuje sadašnjost s prošlošću do vremena bosanskih kraljeva i banova. Samostan je u više navrata bio rušen, ali uvijek iznova podizan. Već 1385. godine u svom popisu samostana spominje ga talijanski ljetopisac Bartol Pisanski.

U samostanu se čuva tridesetak starih slika, zbirku od oko trideset starih kaleža, a najstariji potječe iz 15. st.Križevi, kandila i svijećnjaci: izdvajamo srebrene svijećnjake biskupa fra Grge Ilića iz 1802 godine. Tekstilni umjetnički predmeti: ovu prebogatu zbirku starog crkvenog ruha čine uglavnom predmeti koji
potječu iz 18 st., ali ima ih i mnogo starijih.

Uz starije, novije i suvremene knjige sa mostanska Knjižnica čuva i velik broj – inkunabula (31) – po tome je najbogatija
knjižnica u Bosni i Hercegovini – te velik broj djela bosanskih pisaca pisanih bosančicom i
drugih starijih knjiga na stranim jezicima. Neke su vrlo raskošno uvezane.

Nekoć kraljevsko sjedište, danas je Kraljeva Sutjeska tiho, zabitno mjesto. Iz zaborava je budi njezin franjevački samostan i crkva, koja bi mogla biti graditeljski i duhovni ukras bilo kojega europskog grada.

Kulturno-povijesna baština Srednjovjekovne Bosne

Kraljeva Sutjeska nalazi se 12 km sjeveroistočno od Kaknja, a 45 km jugoistočno od Zenice. Od Visokog je udaljena 25, a od Sarajeva 56 km. Prilazi joj se s magistrale Sarajevo – Zenica prije ulaza u grad Kakanj, ugleda se tek kad se u nju uđe.

viber_image_2023-07-13_19-06-21-454
Pokreni video

Sačuvajte uspomene

Samostanska suvenirnica

U sklopu župnog ureda nalazi se suvenirnica, u kojoj ćete naći tradicionalne rukotvorine Kraljeve Sutjeske i okolice. Većina suvenira je ručne izrade. Osim tradicionalnih sutjeških rukotvorina tu možete nabaviti i različite umjetničke i religijske predmete, ukrase i publikacije, kao uspomenu na Vaš susret s Kraljevom Sutjeskom i Bobovcem.

Screenshot 2023-07-16 at 22.00.18
Screenshot 2023-07-16 at 21.53.26

SVE POSJETE SU UZ PRATNJU VODIĆA

CJENIK ULAZNICA
ZA MUZEJ I KNJIŽNICU

Kraljeva Sutjeska, 2024.
Posljednja bosanska kraljica

Osobito omiljena među pukom ostala je posljednja bosanska
kraljica Katarina. Slijedom tragičnih povijesnih događanja oko pada bosanske države Katarina je napustila Bosnu i okončala svoj teški životni put u Rimu. I danas žene u Kraljevoj
Sutjesci nose crne marame kao znak poštovanja i žalosti za posljednjom bosanskom kraljicom.

Kraljevski dvor Grgurevo

Ruševine dvora nalaze se na brežuljku zvanom Grgurevo, u blizini Franjevačkog samostana i crkve. Jedan dioruševina nalazi se i na susjednom obronku koji od Grgureva odvaja potok Urva.
Godine 1969. – 1970. otkopani su temelji ili zidovi nekoliko
objekata: crkve, istočne palače i zapadnog dijela dvora.
Crkva, dvorska kapela, kako se navodi u povelji kralja Tvrtka I. iz 1378, posvećena je sv. Grguru.

VIŠE

Kraljevski grad Bobovac

Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić u prvoj polovici 14. stoljeća, a sjedištem bosanskih vladara ostao je od bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih
bosanskih kraljeva, pa sve do prestanka bosanske samostalnosti i turskog osvajanja (1463.) Prvi put se u pisanim dokumentima spominje 1349. U njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, u kojoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II.
Kotromanić i Stjepan Tomaš.

VIŠE

Rukotvorine

Vez na hrvatskoj narodnoj nošnji iz Kraljeve Sutjeske autentičan je po izgledu, načinu izrade
i višestoljetnoj tradiciji. Priča kaže da je vezenju križeva Sutješčanke naučila posljednja bosanska kraljica Katarina, koju je narod volio zbog njene jednostavnosti, skromnosti i bliskosti s pukom.

INFORMACIJA ZA POSJETE

Samo uz predhodnu najavu

Fra Bono Tomić

032 771 711

032 771 714

032 771 702

samostan@kraljeva-sutjeska.com

VRIJEME POSJETE KNJIŽNICE I MUZEJA